Poboljšajte zdravlje “kupanjem” tijela i duha u šumama

U današnje vrijeme učestalo se diljem svijeta preporučuje boravak u šumi zbog iznimne ljekovitosti koja je potvrđena i znanstvenim istraživanjima

Sjedenje pod drvetom, kao i šetnja šumom, zapravo omogućuju da se udišu fitoncidi – ljekovita isparenja eteričnih ulja drveta.

Ako ste ikad šetali šumom, a sigurno jeste, osjetili ste jedno savršeno smirenje uma, izvanredni psihički odmor i obilje radosti. Šetnju šumom, čistom i mirisnom, svrstavaju među terapije i nazivaju ih “šumske kupaonice” jer se vaši tijelo i čula “kupaju” u čistom zraku. Znali smo da je šetnja na čistom zraku dobra, ali da su šetnje šumom toliko ljekovite, to nismo mogli ni pretpostaviti.

Osobama s mentalnim stanjima poput depresije, stresa, anksioznog poremećaja, ljutnje i bijesa znatno se poboljšala klinička slika nakon prakticiranja “šumskog kupanja”
No nisu u pitanju samo naši subjektivni osjećaji. Najnovija egzaktna znanstvena istraživanja otkrivaju pozitivan učinak šuma, odnosno zelenila na naše zdravlje. Voditelji tih proučavanja tvrde da zelene krošnje drveća pružaju utjehu i olakšanje kad nas opterećuju teške misli. Evo zanimljivog podatka: stanovnici Londona koji žive u ulicama s drvoredom uzimaju puno manje antidepresiva u usporedbi s onima koji su okruženi hladnim betonom. Što još doznajemo od znanstvenika o blagodatima šuma?

Blagotvorna dendroterapija

Eksperti tvrde da dvosatni boravak u šumi, dva puta mjesečno, blagotvorno djeluje na zdravlje. Sve više njih diljem svijeta ističe da boravak u šumi može ojačati naše obrambene imunosne snage protiv mnogih bolesti (povećava se stvaranje bijelih krvnih stanica), uskladiti rad srca, donekle sniziti povišeni krvni tlak, uskladiti djelovanje hormona, olakšati simptome depresije, poboljšati koncentraciju i pridonijeti boljem snu.

Jedan je liječnik rekao da trebamo ući u šumu s poštovanjem, osjetiti njezinu energiju, energiju drveća koja nas privlači te pokušati u šumi vježbati sva izgubljena čula. Zaista, čujemo li lijep pjev ptica, vidimo li najrazličitije biljke, osjetimo li miris zelenila, učinak ne izostaje. U modernoj civilizaciji jedva razvijamo pet osnovnih čula. Tako smo manje sposobni snalaziti se u prirodi i na otvorenom prostoru. Na tim osnovama danas se u svijetu razvio pokret vraćanja prirodi povezan s komplementarnom terapijom – dendroterapijom ili podizanjem kvalitete života boravkom među drvećem. Sjedenje pod drvetom, kao i šetnja šumom, zapravo omogućuju da se udišu fitoncidi, isparenja eteričnih ulja drveta koja mogu biti korisna kod nekih zdravstvenih problema, posebno kod smetnji s dišnim sustavom (bronhi, sinusi). Ta isparenja daju zraku ljekovita svojstva. Još kad je riječ o borovoj ili šumi bogatoj ljekovitim biljem, dobrobiti su mnogostruke.

Uronite u krošnje

Japanski stručnjaci posvetili su pažnju tim velikim koristima od boravka u šumi i šetnji njome te su uveli i novi pojam “šumsko kupanje” (Shinri-ioku). I u nekim drugim zemljama su “šumske kupaonice” već uvrštene i u dio turističke ponude, a nude ih odvojeno ili u paketima s, primjerice, masažom, meditacijom i vježbama. Osobama s mentalnim stanjima poput depresije, stresa, anksioznog poremećaja, ljutnje i bijesa znatno se poboljšala klinička slika nakon prakticiranja “šumskog kupanja”. Jedno zanimljivo istraživanje provedeno upravo u Japanu pokazalo je da udisanje aroma iz stabala cedra pojačava lučenje antistresnih kemijskih spojeva u tijelu. Danas u mnogim zemljama „kupači” hodaju u društvu stručnih vodiča koji im pomažu doživjeti šumu, prirodu u novoj perspektivi, odnosno u potpunom smirenju uma i duha.

U Njemačkoj, SAD-u i Engleskoj sve su popularniji dječji vrtići u šumi. Istraživanja su pokazala da ti mališani imaju bolje kognitivne sposobnosti
Znanstvenica Ming Kuo sa Sveučilišta u Illinoisu rekla je: “Priroda se ne sastoji samo od jednog ili dva aktivna sastojka, ona je poput multivitamina koji nam pruža razne potrebne sastojke. Zbog toga nas priroda može zaštititi od brojnih bolesti – srčanožilnih, dišnih, psihičkih, mišićnokoštanih i drugih.” Svjež zrak, sunčeva svjetlost i prekrasni vidici opuštaju i potiču imunosni sustav. Ming Kuo preporučuje načine kako bi se gradovi mogli dizajnirati da ponude relativno prirodni okoliš, čak i u ograničenom formatu urbanih parkova i zajedničkih vrtova.

Šumski dječji vrtići

Među ostalim tvarima, naš se obrambeni sustav sastoji i od stanica, tzv. stanica ubojica (T-limfociti), koje mogu pomoći u borbi protiv mnogih oboljenja, čak i raka. Znanstveno je dokazano na grupi volontera nakon tri dana provedenih u šetnjama šumama i uzimanjem uzoraka njihove krvi da boravak u šumi potiče veće stvaranje tih krvnih stanica i porast njihove aktivnosti. Ti su učinci trajali i po mjesec dana nakon izleta. Primijećeno je da je čak i jedan dan u šumi bio dovoljan da potakne T-limfocite, ali uz manji i kraći učinak. Dani provedeni u šumi znatno smanjuju simptome kroničnog stresa nakupljenog u gradskom okruženju, među ostalim i zato što bor, smreka, jela, cedar i čempres sadrže kemijske spojeve fitoncide, esencijalna ulja koja smanjuju razinu stresnog hormona kortizola u krvi.

U Njemačkoj, SAD-u i Engleskoj sve su popularniji dječji vrtići u šumi. Istraživanja su pokazala da ti mališani imaju bolje kognitivne sposobnosti, ali su i spretniji te bolje procjenjuju rizike. Svakako da se u takvim situacijama djeca educiraju i o važnosti šuma i njihovu održavanju. U Tokiju je proveden zanimljiv eksperiment. Stručnjaci su poveli skupinu volontera u dvosatnu šetnju šumom u predgrađu Tokija. Nakon toga skupina ispitanika šetala je dva sata središtem Tokija. Rezultati eksperimenta su bili očekivani – šetači su imali niži krvni tlak u šumi nego u centru grada.

I na kraju, ali ništa manje važno, šuma je izvanredna pomoć za rješavanje usamljenosti. U šume je dobro odlaziti u društvu. Zajednički boravak u prirodi jača povezanost među prijateljima i članovima obitelji.

Izvor: adiva.hr
AUTOR ČLANKA – dr. Ivo Belan