Obilježimo Dan planeta Zemlje: zaustavimo onečišćenje našeg doma plastikom

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja na svim kontinentima brojnim događanjima posvećenim očuvanju i zaštiti okoliša u cilju zaštite prirodnih bogatstava te kako bi se skrenula pozornost na opasnost koja prijeti zbog globalnog onečišćenja.

U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje 2018. širom svijeta posebna pozornost bit će posvećena zaustavljanju onečišćenja okoliša plastikom.

Povijesni počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u 1970. kada su u Sjedinjenim Američkim Državama održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša. 1992. godine Konferencija UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru objavila je program za promicanje održivog razvoja.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština UN-a 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje kako bi se ukazalo na važnost očuvanja i zaštite prirode i okoliša. U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.

Plastični otpad je široko rasprostranjen i predstavlja rastući globalni izazov s negativnim utjecajima na okoliš, gospodarstvo i ljudsko zdravlje

Recimo “ne" plastici

U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje 2018. širom svijeta posebna pozornost bit će posvećena zaustavljanju onečišćenja okoliša plastikom. Plastični otpad je široko rasprostranjen i predstavlja rastući globalni izazov s negativnim utjecajima na okoliš, gospodarstvo i ljudsko zdravlje. Plastično onečišćenje u središtu je istraživanja okoliša tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, osobito u odnosu na makro-plastiku koja je lako vidljiva golim okom.

Plastika je nezamjenljivi materijal današnjice i ne postoji područje života u kojem je ne možemo naći. Zbog svojih svojstava i niske cijene postala je sveprisutna u mnogim predmetima i materijalima, pa tako je nalazimo kao mikrogranule u kozmetičkim preparatima (pilinzi za tijelo, zubne paste, gelovi za tuširanje), u proizvodima za čišćenje, za transport, proizvodima za jednokratnu upotrebu, u građevinarstvu, medicini i elektronici. Kao ambalažni materijal, jeftina je i lagana te pridonosi očuvanju namirnica i produljenju trajanja prehrambenih proizvoda. Lakša ambalaža omogućuje manju potrošnju goriva za transport.

Milijuni tona smeća u moru…

U svijetu se svake minute proda milijun plastičnih boca od čega se reciklira samo 14 %, a velika količina završi u svjetskim morima pa su i najudaljeniji krajevi na planetu postali zagađeni plastikom koja ugrožava život u moru i posljedično čovjeka koji jede plastikom kontaminiranu hranu. Plastika se u moru pod utjecajem UV zraka sunca, djelovanjem vjetra i valova usitnjava u sve manje i manje dijelove do veličine mikro (< od 5 mm) ili nanoplastike (< od 1μm).

Ovakve mikročestice su netopljive u vodi i neprobavljive morskom životu, te nerijetko završavaju u hranidbenom lancu te tako dospijevaju i na stol čovjeka. Sam utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje se još istražuje. U Europi se godišnje proizvede oko 25,8 milijuna plastičnog otpada, a na svjetskoj razini između 5-13 milijuna tona plastike završi u moru.

Europska strategija za upravljanje plastičnim otpadom

Europska komisija je 16. siječnja 2018. u Strasbourgu objavila europsku strategiju za upravljanje plastičnim otpadom. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a cilj joj je da se do 2030. godine sva plastična ambalaža reciklira te ograniči njena jednokratna uporaba. Strategija ima 3 cilja.

Prvi cilj je osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinkovit način, drugi je smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu, poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd. jer ona čini polovicu otpada u moru ili na obali. Treći cilj je zabraniti uporabu mikroplastike, plastičnih dijelova manjih od pet milimetara.

Također, novim pravilima o lučkim uređajima za prihvat rješavat će se problem otpada u moru, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, nego da se vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način. Koliko je bitna takva strategija pokazuju i podaci Komisije, prema kojima Europska unija 29 % plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31 % završava na odlagalištima, a 30 % se reciklira. Problem s plastikom u Europi postao je sve zabrinjavajući nakon što je Kina, svjetski lider u recikliranju otpada, početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. Posljedice takve odluke mogu biti dosta ozbiljne jer je EU tamo izvozila 85 % svoga plastičnog otpada, a Sjedinjene Američke Države 51 %.

Bakterija koja se hrani plastikom

2016. g. je u časopisi Science objavljeno istraživanje znanstvenika iz Japana s Kyoto Tehnološkog Instituta i sa Sveučilišta Keio koji su otkrili bakteriju Ideonella sakaiensis 201-F6 koja je prirodno evoluirala i počela se hraniti plastikom.

Novo znanstveno otkriće, objavljeno je u časopisu Proceedings britanske Nacionalne akademije znanosti, o strukturi enzima koji proizvodi bakterija Ideonella sakaiensis 201-F6pronađena na japanskom odlagalištu otpada. Znanstvenici su otkrili detaljnu strukturu enzima polyethyleneterephthalate koji proizvodi ta bakterija.

Međunarodni tim znanstvenika analizirao je enzim kako bi otkrili kako je nastao, no nehotice su molekulu učinili još učinkovitijom u razgradnji polietilentereftalata, odnosno PET-a koji se koristi u proizvodnji plastičnih boca. Ovom enzimu mutantu treba nekoliko dana da počne razgrađivati plastiku – što je neusporedivo manje od stotina i stotina godina potrebnih da se plastika razgradi u moru.

Međunarodni tim znanstvenika analizirao je enzim kako bi otkrili kako je nastao, no nehotice su molekulu učinili još učinkovitijom u razgradnji polietilentereftalata, odnosno PET-a koji se koristi u proizvodnji plastičnih boca

Vjeruje se da će ovo otkriće značajno doprinijeti očuvanju okoliša i smanjenju onečišćenja okoliša plastikom jer se više neće morati za proizvodnju nove plastike koristiti nafta (za 1 kg PET-a, za plastične boce treba utrošiti 1,9 kg nafte!), a već upotrijebljena plastika će se moći razlagati u potpunosti na osnovne sastojke i ponovo upotrebljavati za proizvodnju novih plastičnih proizvoda.

Reciklirajmo!

Po obujmu, plastični otpad čini više od 30% kućnog otpada. Recikliranjem plastike se štede resursi i energija te manje onečišćuje zrak. Recikliranje je najbolja opcija gospodarenja plastičnim otpadom, no kada recikliranje više ne predstavlja održivu opciju, alternativa je energijska oporaba.

Obje opcije gospodarenja plastičnim otpadom nadopunjuju se i omogućuju iskorištavanje plastičnoga otpada na najbolji mogući način. Plastična ambalaža se odvojeno skuplja u žutim spremnicima postavljenim na javnim površinama te u reciklažnim dvorištima. U njih treba odložiti:

Polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PP i sl.
Boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih proizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.
Čaše i posude od jogurta, sira i sl. – mogu imati na sebi oznake: PS, PP
Pjenastu ambalažu od koje su izrađeni podlošci za prehrambene proizvode, zaštitnu ambalažu od stiropora za razne prehrambene proizvode – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.
Ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.

Članak preuzet sa stranica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije