Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja na svim kontinentima brojnim događanjima posvećenim očuvanju i zaštiti okoliša u cilju zaštite prirodnih bogatstava te kako bi se skrenula pozornost na opasnost koja prijeti zbog globalnog onečišćenja.
U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje 2018. širom svijeta posebna pozornost bit će posvećena zaustavljanju onečišćenja okoliša plastikom.
Povijesni počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u 1970. kada su u Sjedinjenim Američkim Državama održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša. 1992. godine Konferencija UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru objavila je program za promicanje održivog razvoja.
Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština UN-a 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje kako bi se ukazalo na važnost očuvanja i zaštite prirode i okoliša. U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine.
Plastični otpad je široko rasprostranjen i predstavlja rastući globalni izazov s negativnim utjecajima na okoliš, gospodarstvo i ljudsko zdravlje
Recimo “ne" plastici
U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje 2018. širom svijeta posebna pozornost bit će posvećena zaustavljanju onečišćenja okoliša plastikom. Plastični otpad je široko rasprostranjen i predstavlja rastući globalni izazov s negativnim utjecajima na okoliš, gospodarstvo i ljudsko zdravlje. Plastično onečišćenje u središtu je istraživanja okoliša tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, osobito u odnosu na makro-plastiku koja je lako vidljiva golim okom.
Plastika je nezamjenljivi materijal današnjice i ne postoji područje života u kojem je ne možemo naći. Zbog svojih svojstava i niske cijene postala je sveprisutna u mnogim predmetima i materijalima, pa tako je nalazimo kao mikrogranule u kozmetičkim preparatima (pilinzi za tijelo, zubne paste, gelovi za tuširanje), u proizvodima za čišćenje, za transport, proizvodima za jednokratnu upotrebu, u građevinarstvu, medicini i elektronici. Kao ambalažni materijal, jeftina je i lagana te pridonosi očuvanju namirnica i produljenju trajanja prehrambenih proizvoda. Lakša ambalaža omogućuje manju potrošnju goriva za transport.
Milijuni tona smeća u moru…
U svijetu se svake minute proda milijun plastičnih boca od čega se reciklira samo 14 %, a velika količina završi u svjetskim morima pa su i najudaljeniji krajevi na planetu postali zagađeni plastikom koja ugrožava život u moru i posljedično čovjeka koji jede plastikom kontaminiranu hranu. Plastika se u moru pod utjecajem UV zraka sunca, djelovanjem vjetra i valova usitnjava u sve manje i manje dijelove do veličine mikro (< od 5 mm) ili nanoplastike (< od 1μm).
Ovakve mikročestice su netopljive u vodi i neprobavljive morskom životu, te nerijetko završavaju u hranidbenom lancu te tako dospijevaju i na stol čovjeka. Sam utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje se još istražuje. U Europi se godišnje proizvede oko 25,8 milijuna plastičnog otpada, a na svjetskoj razini između 5-13 milijuna tona plastike završi u moru.
Europska strategija za upravljanje plastičnim otpadom
Europska komisija je 16. siječnja 2018. u Strasbourgu objavila europsku strategiju za upravljanje plastičnim otpadom. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a cilj joj je da se do 2030. godine sva plastična ambalaža reciklira te ograniči njena jednokratna uporaba. Strategija ima 3 cilja.
Prvi cilj je osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinkovit način, drugi je smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu, poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd. jer ona čini polovicu otpada u moru ili na obali. Treći cilj je zabraniti uporabu mikroplastike, plastičnih dijelova manjih od pet milimetara.
Također, novim pravilima o lučkim uređajima za prihvat rješavat će se problem otpada u moru, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, nego da se vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način. Koliko je bitna takva strategija pokazuju i podaci Komisije, prema kojima Europska unija 29 % plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31 % završava na odlagalištima, a 30 % se reciklira. Problem s plastikom u Europi postao je sve zabrinjavajući nakon što je Kina, svjetski lider u recikliranju otpada, početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. Posljedice takve odluke mogu biti dosta ozbiljne jer je EU tamo izvozila 85 % svoga plastičnog otpada, a Sjedinjene Američke Države 51 %.
