Dan ljekarni 29.10.

Povodom obilježavanja 14. hrvatskog dana ljekarni održat će se webinar pod naslovom Medicinski opravdani dodaci prehrani u obrani od infekcije koronavirusom.

utorak, 27. listopada 2020. u 18 sati
Registracija i detalji webinara su na poveznici:
https://moodle.farmaceut.org/course/view.php?id=7

Predavač je dr. sc. Stribor Marković, a moderator Martina Šepetavc, mag. pharm.

U ljekarničkoj praksi potrebno je zadržati objektivnost u preporuci suplemenata koji se reklamiraju kao pripravci za imunološki sustav. Potrebno je uvijek proučiti razinu dokaza i kvalitetu pojedinih proizvoda.

Vitamin D je jedan od najpopularnijih „vitamina imuniteta“ smijenivši s trona vitamin C koji je desetljećima suvereno vladao marketingom vitamina. Vitamin C je smijenjen s razlogom. Premda ima niz fizioloških funkcija, od biosinteze kolagena, karnitina, adrenalina i noradrenalina, vitamin C nije spektakularan u prevenciji prehlade osim kod teških fizičkih radnika. U zadnje vrijeme vodi se marketinški rat različitih oblika vitamina C, od prirodnih do liposomskih. U realnom životu razlike između njihove bioraspoloživosti i efikasnosti su vrlo skromne i često ne pravdaju razliku u cijeni.
S druge strane, manjak vitamina D je vrlo učestao u jeseni i zimi jer taj vitamin ne možemo toliko efikasno skladištiti kao vitamin A ili B12. Vitamin D djeluje „stimulativno“, ako govorimo u tim terminima, na urođeni i nespecifični dio imunološkog sustava stimulirajući procese poput fagocitoze te lučenje antimikrobnih peptida. Na specifični dio imunološkog sustava djeluje regulatorno i zbog toga je primjenu našao i u suplementaciji ljudi s autoimunim bolestima. Dugo smo godina živjeli u nepreciznom osjećaju gornje granice i nekadašnji suplementi ograničeni na 400 IU bili su jednostavno neadekvatni. Opet, kao struka, moramo upozoriti ljude na problem nekontroliranog uzimanja velikih količina vitamina D.

Manjak vitamina A je bio veliki problem Europe, povećanjem raznovrsnosti prehrane drastični manjak ostaje problem siromašnih zemalja s teškim posljedicama. Zbog toga je manjak vitamina A ostao u fokusu Svjetske zdravstvene organizacije u kontekstu prevencije niza bolesti poput proljeva i infekcija u djece nerazvijenih zemalja te, naravno prevencije sljepila kao posljedice teškog manjka vitamina A. Subklinički manjak vitamina A u bogatijim društvima poput našeg može imat utjecaj na progresije bolesti poput displazije cerviksa izazvanog HPV-om.

Cink je također jedan od mikroelemenata koje je kasno prepoznat kao esencijalni nutritivni faktor i njegova iznimno široka uloga u našoj fiziologiji nije limitirana samo na imunološki sustav. Manjak cinka nije rijedak jer neki lijekovi poput pojedinih klasa antihipertenziva utječu na smanjenje cinka. U kliničkim studijama utjecaj cinka nije vezan za prevenciju već intervenciju. U ranim fazama infekcije može smanjiti dužinu trajanja prehlade.

Beta glukani su već dugo prisutni na tržištu i među proizvođačima vlada oštra konkurencija na polju oglašavanja. Ipak, beta glukani su daleko kompleksniji nego što izgleda i razgranatost kemijskim vezama 1,3 i 1,6 nije jedini strukturalni uvjet. Beta glukani za svoje djelovanje moraju imati trostruku uzvojnicu i prije svega moraju imati koliko toliko dovoljan broj kliničkih studija. Samo nekoliko beta glukana doista ima barem par kliničkih potvrda u kontekstu prevencije prehlade.

Probiotici isto tako poznaju oštru borbu na tržištu i svjesni smo velikih slabosti u kvaliteti probiotika. Uvijek moramo biti svjesni svojstva soja. Kao što mikrobiom utječe na imunološki sustav, tako i pojedini sojevi imaju različite utjecaje na imunološki sustav. U kontekstu prehlada, primjerice, najviše će nas zanimati sojevi koji pokazuju stimulativnu ulogu prema Th1 imunološkom dijelu sustava i, naravno, zanimat će nas koliko imaju kliničkih studija u željenim indikacijama. Kao i kod lijekova, trebamo paziti kako doza u proizvodu doista i odgovara kliničkim studijama.

I za sam kraj, što je od biljaka koje poznajemo u kontekstu imunološkog sustava. Biljka koju već desetljećima pratimo je ehinacea. Kod primjene ehinaceae postoji nekoliko tipova ekstrakata: jedni koji su bez alkil-amida te drugi koji sadrže ovu grupu spojeva. Ehinacea koja sadrži alkil-amide nije samo „stimulator“ već djeluje i protuupalno. Premda je Europska agencija za lijekove limitirala dužinu trajanja njene primjene, ipak nam može biti zanimljiva u ranim fazama prehlade ili kratkotrajnije prevencije.