10 savjeta za rješavanje proljetnog umora

U prirodi sve buja, a vi biste to najradije prespavali? Mnogima se u proljeće dogodi pad energije, osjećaju slabost i manjak volje. Vrijeme je za buđenje iz zimskog sna.

Prelazak iz zimskog mirovanja u proljetnu aktivnost najveća promjena u godišnjim dobima, pa je potrebno neko vrijeme kako bismo se prilagodili novom bioritmu. No pritom treba znati da umor ponajprije proizlazi iz svakodnevnih navika i odnosa prema vlastitom zdravlju. Što, dakle, možemo učiniti kako bismo živnuli?

1. Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu

Industrijski prerađena hrana, koja sadrži velike količine šećera, masnoća i aditiva pridonosi osjećaju umora jer opterećuje organizam. Takve namirnice najčešće uzrokuju nagli porast, a potom nagli pad glukoze u krvi, što rezultira umorom, iscrpljenošću i pojačanom željom za slatkim. Da biste to izbjegli, birajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom koje sporo podižu razinu glukoze u krvi i održavaju je stabilnom.

2. Birajte proteinske obroke i zdrave masnoće

Općenito, ugljikohidrati više potiču osjećaj umora nego proteini, pa su za veću aktivnost i budnost pogodniji pretežno proteinski obroci. Dobrodošle su i zdrave vrste masnoća poput hladno prešanog maslinova ulja. 

3. Pridržavajte se rasporeda obroka

Umor može biti izraženiji i zbog neredovitih obroka (osobito ako ne doručkujete) ili pak zbog preobilnih obroka, pa ih ravnomjerno rasporedite tijekom dana.

4. Jedite čim više svježeg voća

Obogatite obroke sa što više svježeg sezonskog povrća jer je ono najbogatija riznica minerala, vitamina i fitonutrijenata koji u organizmu potiču proizvodnju zdrave energije.

5. Pijte dovoljno tekućine

Važno je piti dovoljno tekućine (preporučen ukupni dnevni unos izračunava se tako da pomnožite 30 mililitara po kilogramu svoje tjelesne težine). Najbolji izbor su voda, lagani čajevi i juhe te nezaslađeni prirodni sokovi.

6. Manje kave, alkohola i cigareta

Napici s kofeinom isprva podižu energiju, no ako se uzimaju u velikim količinama, zapravo pojačavaju osjećaj umora. Stoga ne bi trebalo piti više od dvije, maksimalno tri šalice kave na dan. Dakako, podrazumijeva se izbjegavanje alkohola i cigareta.

7. Dovoljno spavajte

Umor se najčešće “nagomilava“ zbog premalo spavanja – tako nastaju hormonski poremećaji, povećava se rizik od pretilosti i srčanožilnih bolesti, a dolazi i do mentalne slabosti koja uzrokuje poteškoće u donošenju odluka i rješavanju problema. Stoga nemojte “štedjeti“ na snu! Iako neki ljudi trebaju znatno više ili manje noćnog sna od prosječnih osam sati, većini je potrebno otprilike osam sati da se dobro naspavaju

8. Vježbajte i krećite se na svježem zraku

Umor može biti uzrokovan i sjedilačkim načinom života, jer za energiziranje nam je potrebna tjelesna aktivnost, minimalno 30 do 60 minuta svaki dan. Krećite se na svježem zraku i “uhvatite“ sunce kako bi organizam mogao proizvesti dovoljno vitamina D koji je izuzetno važan za metabolizam.

9. Savjetujte se o dodacima prehrani

Budite oprezni s vitaminsko-mineralnim i biljnim dodacima prehrani koji se nude za podizanje energije i otklanjanje umora – nema smisla uzimati ih “napamet“ nego se najprije treba savjetovati s liječnikom i nutricionistom kako biste točno utvrdili patite li od manjka nekog nutrijenta i koji je pravi uzrok toga.

Naime, iza umora se mogu skrivati puno ozbiljnije tegobe. Intenzivan umor može biti simptom različitih bolesti, primjerice, anemije, poremećaja rada štitne i nadbubrežne žlijezde, dijabetesa, depresije, virusnih hepatitisa, tuberkuloze, mononukleoze…

10. Tražite mišljenje o lijekovima

Osjećaj umora može biti izraženiji i zbog uzimanja nekih vrsta lijekova poput antihistaminika, lijekova protiv bolova, sedativa i antidepresiva, no to nipošto ne znači da svoje tegobe bolesnici automatski mogu pripisati nuspojavama lijekova. Svaku sumnju na umor kao nuspojavu lijeka potrebno je raspraviti s liječnikom koji će po potrebi prilagoditi dozu ili zamijeniti lijek nekim drugim.